BiH na 14. mjestu u svijetu po zagađenosti zraka, u Lukavcu najgore

AirVisual je objavio listu zemalja i gradova u svijetu s najzagađenijm zrakom za 2018. godinu. Bosna i Hercegovina se nalazi na 14. mjestu, a kao najzagađeniji grad navodi se Lukavac koji je na 92. mjestu na listi koja ima više od 3.000 gradova. Na listi su se našla četiri bh. grada. Osim Lukavca, po zagađenosti zraka slijede Živinice (102.), Gračanica (137.) i Sarajevo (240.). Živinice su okarakterisane kao grad s najzagađenijim zrakom u Evropi u prošloj godini. Najkritičniji mjeseci bili su januar, februar, novembar i decembar, dok je štetan zrak registrovan i u martu i oktobru. Globalno gledano, zemlja s najzagađenijim zrakom je Bangladeš, a grad Gurugram u Indiji.Prema navodima ovog izvještaja, zagađeni zrak uzrokuje sedam miliona preranih smrti u svijetu svake godine, a zbog posljedica godišnje “izvuče” 225 milijardi dolara. Kina, Pakistan i Bangladeš imaju 50 gradova na ovoj listi. AirVisual analizirao je koncetraciju čestica PM2.5 koja sadrži sulfat, nitrate i crni ugljen, a koji se uvuku duboko u pluća i kardiovaskularni sistem te uzrokuju bolesti pluća i srca, pad imunog sistema i poremećaje u kognitivnim sposobnostima.

LUKAVAC Lukavac na listi 100 najzagađenijih gradova svijeta

Na AirVisualovoj listi 100 najzagađenijih gradova u svijetu, Lukavac se našao na 92. mjestu, prenosi CNN. Međunarodna platforma oformljena radi praćenja zagađenja zraka širom svijeta, AirVisual, je testirala nivo zagađenja u 3.000 gradova širom svijeta i sastavila listu od top 100 najzagađenijih gradova u svijetu. Među prvih 30 gradova na listi, 22 su indijski gradovi. Uprkos činjenici da su zemlje jugoistočne Azije najgore pogođene ovim fenomenom, AirVisual navodi da je je zagađenje globalni problem. Listom najzagađenijih dominiraju gradovi iz Indije i Kine, a osim Lukavca koji je zauzeo 92. mjesto, ni jedan drugi grad sa područja Zapadnog Balkana nije uvršten na listu. Lista od 100 najzađenijih gradova u svijetu se moze pogledati na ovom linku, https://edition.cnn.com/2019/03/05/health/100-most-polluted-cities-2018-intl/index.html

Od karcinoma oboli osam posto stanovnika u blizini TE Tuzla

Evropska energetska zajednica i mreža nevladinih organizacija u Briselu predstavile su izvještaj o zagađenju zraka koje stvara 16 termoelektrana na Balkanu. Zaključeno je da rad tih termoelektrana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije.

 Analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske komisije. Istraživanjem je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi, koji se mogu povezati s ovim zagađenjem, iznose od 6,1 do 11,5 milijardi eura. Plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja. Izvještajem je obuhvaćena i termoelektrana u Tuzli, na sjeverozapadnu Bosne i Hercegovine. Stanovnici tog grada, ljekari, nevladin sektor i gradska uprava godinama upozoravaju na posljedice zagađenja. Traže od Elektroprivrede Bosne i Hercegovine da u termoelektranu ugradi uređaj za odsumporavanje kojim se značajno smanjio nivo sumpordioksida u vazduhu.

Mudrost jednog djeda

Upitali su jednog starca: „Šta je tebi najčudnije kod ljudi?“
On reče:
„Ljudi u djetinjstvu žele da što prije odrastu, a kada odrastu žele da se vrate u djetinjstvo.

Zdravlje izgube skupljajući imetak, a onda taj imetak troše da povrate izgubljeno zdravlje.

Umjesto da žive svoje 'danas', oni ga troše na brigu o budućnosti, i pritom zaboravljaju na svoju sadašnjost.

Tako oni ne (pro)žive ni svoje 'danas', a ni svoje 'sutra'.

Žive kao da nikada neće umrijeti, a umiru kao da nikada nisu ni živjeli.

Eto, takvi su ljudi! Ali, brzo će se oni probuditi u svojim kaburima!"

PROTESTNA SETNJA TUZLA

Zbog zagađenja sve izraženiji problem neplodnosti

Bosna i Hercegovina još uvijek se suočava s problemom prekomjernog zagađenja zraka, a ovaj problem posebno je izražen na području tuzlanske regije gdje se bilježi sve veći broj pacijenata s raznim vrstama karcinoma, respiratornih i kardivaskularnih bolesti ili dijabetesa.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Bosni i Hercegovini u periodu od 2015. do 2016. od direktnih posljedica aero zagađenja umrlo je više od osam hiljada osoba.

Osim ovih oboljenja, zbog prevelike koncentracije zagađujućih čestica u prethodnom periodu pojavljuje se i sve veći broj parova koji imaju probleme s reproduktivnim organima i koji se bore sa sterilitetom.

Profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Nurka Pranjić pojasnila je da štetne čestice iz zraka ulaze u sistemsku cirkulaciju i tako sistemski oštećuju organizam, a jedan od osjetljivih sistema upravo je reproduktivni trakt.

– To može uticati na sterilitet, na kancerogenezu spolnih organa, kao i na dojenče – tvrdi doktorica Pranjić, koja napominje da se zdravstveni sistem i nadležni moraju mnogo više posvetiti ovom problemu.

Mišljenja je da zdravstveni sistem mora osigurati da se programski radi skeniranje vezano za otkrivanje poremećaja u reprodukciji.

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Suada Tinjić, iz dugogodišnje prakse s pacijentima koji se bore s problemom steriliteta, naglašava da je znatno veći broj takvih parova nego sto zvanična statistika pokazuje.

Smatra se da svaki peti par u BiH ima ovaj problem, i da je posebno izražen kod muške populacije, pojašnjavajući da se veliki broj ljudi još uvijek ne javlja na preglede kojima se utvrđuje taj problem ili su neadekvatno prijavljeni kao osobe koje imaju problem steriliteta.

– U posljednjih desetak godina primjećuje se drastičan porast muške neplodnosti. Prema literaturi i stavove od prije 20 godine oko 30 posto muškaraca je neplodno, ali na ovim prostorima između 60 do 70 posto uzrok neplodnosti sada su muškarci – dodaje Tinjić, a razlog tome vidi u uvjetima života u BiH.

U Evropi prema jačini zagađenosti zraka prednjači BiH, a alarmantnim su nazvani podaci da je broj umrlih od posljedica aerozagađenja dostigao 8.130 osoba na godišnjem nivou.

(Izvor:FENA)

VIDEO: Jedino prirodno jezero Tuzle pred uništenjem

ezero Šićki Brod u Tuzli jedini je ekološki resurs jednog od najzagađenijih gradova u Evropi, a koji obiluje živim svijetom. Međutim, prema novom urbanističkom planu planirano je jedino prirodno jezero prekriti otrovnom šljakom iz Termoelektrane Tuzla.

Pred aktivistom Senadom Isakovićem Rokom je zbog toga sada građanska borba protiv odlagališta otrovne šljake iz TE Tuzla na jedinom ekološkom dobru koje Tuzla ima. Naime, prema novom urbanističkom planu Tuzlanskog kantona otrovne materije šljake iz TE Tuzla bi se trebale odlagati na jezeru Šićki Brod, što bi kontaminiralo zemljište i zagadilo pitku vodu, a time ugrozilo i zdravlje stanovništva.

"Svi pokazatelji govore da smo drugi najzagađeniji grad u Evropi. Mi već imamo tri ili četiri šljačišta koja ne rade po zakonu. I sada na jedan ovakav prirodni resurs žele staviti šljaku. To je kraj za Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu", kaže Isaković.

Jezero Šićki Brod je istinska prirodna oaza, bogata živim svijetom u koje bježe mnogi građani Tuzle. U jezeru koje je duboko 35 metara rone i strani turisti, kaže za RSE Isaković i dodaje:

"Ovo je jedna prelijepa oaza, mada je namjerno sakrivana od građana Tuzle. Ovdje nemate niti jedan znak koji bi vas doveo do jezera, a četiri jezera se slijevaju u ovo. Znači, uz vrlo malu financijsku intervenciju ovdje se mogu napraviti putevi za ovo ekološko blago. Ovdje, direktno u Tuzli."

U BiH je većina rijeka zagađena, no novim urbanističkim projektima ugrožava se i ono malo pitke vode i uništava flora i fauna, upozoravaju stručnjaci.

"Vidite, ja sam nasuo ovu vodu i pijem je. Odnosno, mi godinama ovu vodu pijemo", kaže Isaković.

Ovo je zato i primjer kako oni koji danas odlučuju o ovakvim projektima ne vode računa o budućnosti niti tome šta ostavljaju mlađim generacijama.

"Mi imamo struku koja spava 18 godina. Za to su veoma dobro plaćeni. Onda dobijemo podatak da godišnje u našem okruženju umre 280 ljudi. Mi znamo da smo zagađeni. Naše su mjerne stanice u ambulantama. Nama ne treba niko doći sa strane i reći da se ovdje umire. Pogledajte gdje živimo, a najmjerodavniji primjer je da se ode na groblje u naselje Divkovići koje je uz Termoelektranu Tuzla i da se vidi da je prosjek starosti ljudi 50 godina. Također, ta šljaka osim što zagađuje zemlju i vodu koju ljudi piju, ona zagađuje i sve okolo", upozorava Isaković.

Odgovornije rješenje uvijek postoji samo zahtijeva i malo promišljanja. Senad Isaković, koji je i inovator te osvojio brojne svjetske medalje, predložio je adekvatniji način odlaganja šljake. No, njegovu ideju nitko nije želio uvažiti.

"Deset vagona dolazi u TE Tuzla. Dva vagona je prašine, odnosno šljake. Znači svaki deseti put možete napuniti taj jedan voz šljakom koji se prazan vraća u rudnik i tamo napuniti te rupe i klizišta koja se stvaraju na najnižoj tački. A ako nama stavite ovdje šljaku iznad jezera niko nama ne može garantovati da se neće ponoviti poplave iz 2014.godine i da se ta brana neće preliti. Njima je to cilj. Da se ta brana prelije i zagadi vodu i da dobiju ovu prelijepu površinu."

Zato Tuzla itekako treba ovo prirodno bogatstvo.

"Zato ja apelujem i molim na sve školovane ljude, na struku i nauku da se spasi ova blagodet Tuzle i Bosne i Hercegovine", rekao je na kraju Isaković.

IZVOR: RSE